Numeričke metode i programiranje

Opis predmeta

Studenti se upoznaju s osnovnim numeričkim metodama, kako bi iste mogli primijeniti u stručnim kolegijima.

Ishodi učenja na razini programa kojima predmet doprinosi:

Suvremena znanost i tehnika postavljaju niz matematičkih problema koji se klasičnim matematičkim metodama ne mogu uvijek riješiti ili bi njihovo rješavanje bilo suvišno glomazno. Razradom i realizacijom algoritama i analizom pogreške za dobivanje približnog rješenja takvih problema bavi se numerička matematika. Centralni dio numeričke matematike čine numeričke metode. Oni moraju biti pogodni i sa stajališta primjene računala pa se s problemima praktične realizacije algoritama bavi područje teorije programiranja. Jedan od osnovnih zadataka programiranja je priprema i sastavljanje programa prema izabranom algoritmu. Programska realizacija numeričkih metoda dana je uz pomoć programskog paketa Mathematica koji raspolaže moćnim aparatom za rješavanje mnogih matematičkih problema.

Očekivani ishodi učenja na razini predmeta:

Nakon uspješno položenog predmeta student će moći: 

• definirati i opisati široki raspon numeričkih metoda, njihova svojstva i uvjete u okviru kojih ih može primjenjivati;
• analizirati probleme i odabrati odgovarajuću numeričku metodu za njihovo rješavanje;
• analizirati važnost i točnost rezultata dobivenih izračunom;
• uspoređivati alternativne metode za numerička rješenja zadanog problema;
• koristiti računalne alate kao pomagala u matematičkim procesima i za stjecanje novih informacija;
• provesti numeričke metode uz pomoć računala.

Nastava

Način provjere znanja iz modula Numeričke metode i programiranje:

1. Prvi parcijalni ispit (100 bodova): sredina semestra, praktični rad na računalu tijekom prve polovice semestra: ukupno 25 boda
2. Drugi parcijalni ispit (100 bodova): kraj semestra, praktični rad na računalu tijekom druge polovice semestra: ukupno 25 boda

Parcijalni ispiti se pišu 90 minuta.

Ocjenjuje se i izrada vježbi. Ukoliko su 3 vježbe negativno ocjenjene student ne može dobiti ukupno pozitivnu ocjenu iz vježbi.

Studenti koji tijekom semestra ne prisustvuju na više od četiri predavanja i seminara ili jedne vježbe gube pravo potpisa. Uvjet za dobivanje potpisa je i pozitivna ocjena vježbi.

Nužan uvjet za dobivanje pozitivne ocjene je pozitivna ocjena iz oba parcijalna ispita i pozitivna ocjena iz praktičnog ispita na računalu.

Bodovanje po pojedinom parcijalnom ispitu (uključujući i bodove za praktični rad):

• 62 - 74 dovoljan (2)
• 75 - 94 dobar (3)
• 95 - 109 vrlo dobar (4)
• 110 - 125 izvrstan (5)

Studenti koji nisu pristupili ili nisu uspjeli položiti jedan od parcijalnih ispita iz prvog pokušaja, imaju pravo na dva popravka u sklopu ispitnog roka. Popravak se polaže u dva dijela: pismeni i praktični. Maksimalni broj bodova na pismenom ispitu je 100 (za prolaz treba osvojiti 50 bodova), a na praktičnom dijelu ispita 25 (za prolaz treba osvojiti 12 bodova). Sustav bodovanja na popravnom je isti kao i na parcijalnom ispitu.

Studenti koji nisu položili oba parcijalna ispita pišu ispit iz cjelokupnog gradiva. Ispit se polaže u dva dijela: pismeni i praktični. Pismeni ispit se piše 120 minuta. Maksimalni broj bodova na pismenom je 100 (za prolaz treba osvojiti 50 bodova), a na praktičnom dijelu ispita 25 (za prolaz treba osvojiti 12 bodova). Sustav bodovanja na popravnom je isti kao i na parcijalnom ispitu.

Literatura

Obvezna literatura

Preporučena literatura