Toksikologija hrane i toksikološki aspekti u pripremi hrane (doktorski studij: Nutricionizam).
Nositelj |
Suradnik |
|
ECTS bodovi: |
Studij: |
Opis predmeta
Temeljna znanja o kvantitativnim aspektima toksičnih učinaka raznih kontaminanata koji se pojavljuju u hrani: kontaminanti iz okoliša,aditivi hrani, prirodni toksini ili toksikanti kao posljedica načina pripreme hrane. Mehanizmi toksičnosti: metala, pesticida, biljnih toksina, hormona kao anabolika i spojeva u biljnim vrstama s hormonskim djelovanjem, umjetnih sladila i umjetnih boja, industrijskih kontaminanata (PCB, PBB, PAH i dr.). Sistemska trovanja gljivama i mehanizmi djelovanja sastojaka hrane na imuni sustav. Prednosti i nedostaci konzerviranja hrane ozračivanjem; posljedice nastanka radiolitičkih produkata. Toksikanti u hrani kao rezultat procesiranja hrane: policiklički aromatski ugljikovodici, heterociklički aromatski amini, premelanoidini iz Maillardove reakcije, oksidacijske reakcije lipida. Primjena ozona u svrhu konzerviranja. Mehanizmi djelovanja genotoksičnih tvari i interakcije mutagena sa staničnim makromolekulama. Klasični i alternativni testovi toksičnosti.
Završetkom modula student će:
vladati znanjima o toksikokinetici i toksikodinamici ksenobiotika, posebno onih prisutnih u hrani; biti osposobljen za prepoznavanje i klasifikaciju toksikanata i toksina koji mogu biti prisutni u hrani; moći predvidjeti i definirati njihovo porijeklo; moći procjeniti i objasniti značenje prisutnosti toksikanata i toksina za zdravlje čovjeka; razumjeti i znati predvidjeti vjerojatne biotransformacijske procese kojima podliježu ksenobiotici, kao i mogućnosti njihovih štetnih posljedica u organizmu; znati objasniti procese detoksikacija i bioaktivacija ksenobiotika; razumjeti i moći objasniti učinke na ključne sustave u organizmu, te uključene biokemijske mehanizme toksičnosti, citotoksičnosti i genotoksičnosti najčešćih kontaminanata u hrani.
Nadalje, student će biti osposobljen za prepoznavanje mogućnosti prisustva toksikanata koji mogu nastati kao rezultat pojedinih postupaka procesiranja namirnica; razumjeti i znati objasniti i moći predvidjeti nastanak pojedinih toksikanata tijekom procesiranja; razumjeti farmakokinetiku pojedinih vrsta toksičnih tvari i moći procjenjivati njihove metaboličke puteve i moguće posljedice po zdravlje čovjeka; znati preporučiti i primijeniti postupke kojima se može utjecati na sadržaj pojedinih kontaminanata u hrani.
Nastava
| Oblici provođenja nastave: | Sati | |
| predavanja | 20 | |
| seminari | ||
| vježbe | 15 |
Literatura
| Red. br. |
Naziv | |
| 1. | Deshpande, S.S. (2002) Handbook of Food Toxicology, Marcel Dekker, Inc., New York/Basel. | |
| 2. | Timbrell, J. (2000) Principles of Biochemical Toxicology, 3. Ed., Taylor&Francis, London. | |
| 3. | Miller, K. (1987) Toxicological Aspects of Food, Elsevier Applied Sciences, London. | |
| 4. | Timbrell, J. (1995) Introduction to Toxicology, 2. Ed., Taylor&Francis, London. | |
| 5. | Scott, F. (2004) Chemical consequences: environmental mutagens, scientist activism and the rise of genetic toxicology, Rutgers University Press, Book News Inc., Portland, OR, USA. | |
Dopunska literatura
| Red. br. |
Naziv | ||
| 1. | Utrecht University, Wageningen University (2000) Postgraduate education in Toxicology, General Toxicology, Wageningen [Multi-media CD-ROM] | ||
| 2. | Choi, W. N. (2001) Genetic toxicology and cancer risk assessment, New York, Marcel Dekker. | ||
| 3. | Timbrell, J. (1995) Introduction to Toxicology, 2. Ed., Taylor&Francis, London. | ||
| 4. | Miller, K. (1987) Toxicological Aspects of Food, Elsevier Applied Sciences, London. | ||